ARHIVSKI ŽIVOT NESVRSTANIH

• Aktualnosti i događanja

Mala galerija
4. - 11. 11. 2023.

Otvaranje 4. 11. 2023. u 18.30

radno vrijeme galerije
10 - 12 i 17 - 21

Non-Aligned Newsreels - powered by Filmske Novosti dugogodišnji je umjetnički istraživački projekt koji je započela filmašica Mila Turajlić 2015. godine. Nastao iz suradnje sa Stevanom Labudovićem, koji je proveo 25 godina bilježeći putovanja i aktivnosti jugoslavenskog predsjednika Tita, cilj je projekta istražiti filmske veze između Jugoslavije i Nesvrstanog svijeta, kontekstualizirati i ponovno aktivirati bogatu arhivu Filmskih novosti. Kao službeni jugoslavenski novinski filmovi, Filmske novosti bile su filmski studio koji je vodila savezna vlada nakon Drugog svjetskog rata, te koji je bio zadužen za dokumentiranje političkog, gospodarskog i kulturnog života socijalističke Jugoslavije.
Prva faza projekta sastojala se od produkcije dokumentarnog filmskog diptiha temeljenog na materijalima koje je snimio Stevan Labudović (Non-Aligned & Ciné-Guerrillas: Scenes from the Labudović Reels), koji je premijerno prikazan u jesen 2022. godine. Nakon završetka ovog dokumentarnog diptiha, Maja Medić pridružila se projektu kao koautorica i producentica, te se proširio u različite oblike manifestacija koji uključuju videoinstalacije, silent screening radionice i performanse, usmena svjedočanstva i eseje. Proces razvoja ovog istraživanja dokumentiran je i javno dostupan putem online platforme nonalignednewsreels.com.

ARHIV FILMSKIH SOLIDARNOSTI
Cijela jedna prostorija u depou Filmskih Novosti čuva materijale koje su jugoslavenski snimatelji snimili za Alžirsku oslobodilačku vojsku, prvenstveno snimke koje je Stevan Labudović izradio od 1959. sve do neovisnosti 1962. godine. Surađujući s Labudovićem u posljednjim godinama njegova života, autorica je nastojala razumjeti okolnosti koje su dovele do stvaranja tih snimki, te ih preklapala s novim subjektima i perspektivama - onima samog Labudovića i njegovih alžirskih suboraca.

PUŠKA U AMANET
Pod vodstvom predsjednika Tita, socijalistička Jugoslavija igrala je uglavnom zaboravljenu ulogu u podršci oslobodilačkih pokreta u Africi tijekom borbe za dekolonizaciju. Delegacija privremene alžirske vlade posjetila je 1959. godine Jugoslaviju kako bi zatražila podršku u njihovoj borbi za neovisnost od francuske kolonijalne vlasti.
Službeni glasnik oslobodilačkog pokreta El Moujahid objavio je izvještaj o posjetu s fotografijom predsjednika Tita kako uručuje pušku alžirskoj delegaciji. Ta je gesta javne podrške revolucionarima bio odličan PR u kojem prenosi svoj autoritet uspješnog vođe partizanskog pokreta. Novinski izvještaj također spominje da su alžirski vođe posjetili Sekretarijat za informacije u Beogradu, gdje su dobili kopije dokumentarnih filmova o jugoslavenskoj partizanskoj borbi kao materijale za obuku.

TAJNA KAMERA
Kao jedan od najnagrađivanijih snimatelja jugoslavenskih Filmskih novosti, nakon pet godina snimanja aktivnosti predsjednika Tita Stevan Labudović poslan je u tajnosti na granicu između Tunisa i Alžira. Ondje je snimao aktivnosti Alžirske oslobodilačke vojske s ciljem stvaranja filma koji bi pridobio međunarodno javno mnijenje na stranu Alžira. Labudović je snimio oko 83 km filma tijekom tri godine.

SUBJEKTIVIZACIJA POGLEDA
Proces istraživanja uključivao je digitalizaciju Labudovićevih neiskorištenih snimaka iz Alžira. Kako bi ih identificirali, Stevanovi privatni dnevnici koje je vodio na terenu tijekom boravka u Alžiru spojeni su sa snimkama, čime je pružen uvid u način na koji je često bio prisiljen
namještati prizore i ponavljati akcije. Preklapanjem slika pokreta oslobođenja s dnevnicima i perspektivom snimatelja koji ih je snimao otvara se prostor za razumijevanje konstruirane prirode militantne slike.

POGLED IZBLIZA NA TREĆI SVIJET
Treći svijet nije geografska odrednica, nego politički projekt. - Vijay Prashad
Od 1954. godine i prvog putovanja predsjednika Tita izvan Europe u potrazi za novim saveznicima Jugoslavije, Stevan Labudović dobio je zadatak snimati ta Putovanja mira. Snimajući predsjednika, Labudović je posjetio sveukupno 70 zemalja tijekom dva desetljeća, prvo brodom, zatim avionom.
Od snimanja prvih susreta revolucionarnih vođa koji su obilježili razdoblje dekolonizacije - uključujući Nehrua, Nasera, Sukarna, Kwame Nkrumaha i jugoslavenskog predsjednika Tita - dokumentirao je konferencije Nesvrstanih od prve u Beogradu 1961. godine do posljednje tijekom hladnog rata, koja je 1989. također održana u Beogradu.

NOVI SVJETSKI INFORMACIJSKI POREDAK
Danas su oči cijelog svijeta uprte u Beograd. - U Nu, premijer Burme
Pokret nesvrstanih stvoren je na konferenciji u Beogradu u Jugoslaviji 1961. godine. Tijekom šest dana u rujnu, predstavnici 25 zemalja, od kojih je većina tek izašla iz kolonijalizma, te predstavnici 17 pokreta oslobođenja koji su se još borili za svoju neovisnost, susreli su se i raspravljali o zajedničkoj političkoj viziji. Delegati su nazvali konferenciju “savješću čovječanstva”, te “moralnim argumentom” pokušali utjecati na svjetsko mnijenje. Zahvaljujući prisutnosti više od 1000 novinara i medijskih kuća iz 53 zemlje, konferencija je bila medijski i diplomatski događaj. Stevan Labudović dobio je zadatak snimiti jedinu snimku konferencije u Beogradu 1961. u boji.
Za 60. obljetnicu konferencije 2021. godine, u sklopu ovog projekta, po prvi je put digitalizirano 26 neviđenih filmskih rola s prve konferencije Nesvrstanih koje su čuvane u sefu Filmskih novosti. Materijali uključuju scene iza kulisa i govore (bez zvuka) vođa koji su označili to razdoblje, uključujući Sukarna, Nkrumaha, Nehrua, Nasera i Tita.
Audiosnimke govora prikupljene su iz arhiva diljem bivše Jugoslavije, te su sinkronizirane sa skeniranim filmovima uz pomoć čitača s usana za gluhonijeme. Po prvi put nakon 60 godina, ti sinkronizirani arhivi vraćaju nas u trenutak kad su se zemlje Pokreta nesvrstanih pojavile na međunarodnoj sceni kako bi se čuo njihov glas.

IZBRISANA PRIČA
Od kraja hladnog rata i kraja povijesti, priča o pojavi trećeg puta izbrisana je iz trijumfalističke političke memorije Zapada. U godinama nakon nestanka Jugoslavije, još je više postala nevidljiva. Komemorativni markeri u gradskom pejzažu Beograda postali su nečitljivi, arhivi nedostupni, a politika nekompatibilna s nacionalističkim diskursom koji obilježava post-jugoslavenski prostor.
U ponovnom pokretanju tih zaboravljenih audiovizualnih materijala, ovaj projekt istražuje njihov potencijal kao živuće arhive, nudi mogućnost za doslovno i metaforičko suočavanje s izgubljenim povijestima, te širi zaboravljenu memoriju.

Mila Turajlić i Maja Medić