Eufrazijeva bazilika
Spomenik svjetske sakralne baštine i umjetnosti - Eufrazijeva bazilika (Eufrazijana) u Poreču, jedan je od najljepših sačuvanih spomenika rane bizantske umjetnosti na Sredozemlju. Izgrađena je u 6. stoljeću na mjestu ranokršćanske crkve, u vrijeme biskupa Eufrazija i cara Justinijana I., a nalazi se u biskupskom kompleksu. Godine 1997. UNESCO ju je proglasio Svjetskom kulturnom baštinom.
Sustav Eufrazijeve bazilike čine znamenite građevine: Eufrazijeva bazilika, Župna crkva, Sakristija i cela trikora, Krstionica i zvonik, Maurov oratorij, kao i obližnji biskupski dvor, za koji je najnovijim istraživanjima utvrđeno da pripada istom bizantskom razdoblju kao i bazilika. U njemu je odnedavno smještena sakralna zbirka Porečke i Pulske biskupije. Uz prezentaciju arheoloških ostataka, u prvom redu mozaika datiranih već u 3. st., u kompleksu možemo razgledati vrijedne sakralne spomenike i umjetničke predmete starokršćanskog, ranobizantskog i srednjovjekovnog razdoblja.
Bazilika, zapravo katedrala Uznesenja Marijina, počela se graditi 553. na temeljima ranije trobrodne bazilike. Do danas je doživjela niz promjena, pa na izvornom zdanju iz ranokršćanskog razdoblja stoji treća crkva u gotičkom stilu. Iako su samu zgradu oštetili potresi, ratovi i požari, autentični podni mozaici iz 5. st. ostali su sačuvani i reprezentativan su primjer ranokršćanskog slikarstva, a zlatni mozaici, kojima su oplemenjeni unutrašnjost i pročelje crkve, idu u red najljepših sačuvanih djela bizantske umjetnosti.
U drugoj polovici 20. stoljeća pokrenut je program ljetnih koncerata klasične glazbe u Eufrazijani koji žive do danas kao jedan od najstarijih festivala klasične glazbe u Hrvatskoj.
Koncerti u Eufrazijani ugledan su i prepoznatljiv glazbeni događaj zbog jedinstvenog spoja dragocjenog ambijenta i svevremene glazbe.